Dvorac Kerestinec

NAJAVA

 *  *  * 

Članak o dvorcu na Arheološkom portalu BiH

Tekst prenosimo u cijelosti.

Piše: Tomi Tomaško

Smiješi li se dvorcu Kerestinec svjetlija budućnost?

 

Godinama se među mještanima Kerestinca pitalo što će biti sa dvorcem Erdődy koji je ostao napušten nakon odlaska Hrvatske vojske, koja ga je koristila u sklopu vojarne prekoputa.  Tada su se još mještani pitali kome točno pripada dvorac.

Tek je nekoliko godina nakon odlaska vojske, točnije 2010. godine, dvorac prešao u vlasništvo grada Svete Nedelje, u sklopu kojeg se nalazi i Kerestinec. Od tog trenutka postalo je jasno da grad sada može učiniti nešto sa tim objektom 1. kategorije, jer je napokon rješeno pitanje vlasništva i nadležnosti. No do toga nije došlo tako brzo.  Prošlo je već 5 godina otkako sam se na društvenim mrežama počeo raspitivati o planovima grada za taj zamak, ali odgovor koji sam dobio nije bio nimalo ohrabrujuć;  grad nije planirao ništa uložiti u najvrijedniji spomenik kulture koji ima.

  To me potaklo da pokrenem web i facebook stranicu Pomozimo dvorcu Kerestinec kako bi skrenuo pažnju mještana, ali i gradskih službi na zamak Erdődyjevih.  Jedino što je gradu bilo u cilju jest stavljanje dvorca u koncesiju, što je vrlo dobro jer bi se napokon učinilo nešto sa već tada zgradom u raspadu. Ali tu se pojavio novi problem; opkop dvorca je u prošlosti bio miniran i nije bilo rješenja odgovarajućih institucija da je danas razminiran.  Tu na scenu nastupa moj kolega koji je ishodovao izlazak djelatnika Hrvatskog centra za razminiravanje (HCR) na  teren da utvrdi koliko je okoliš spomenika zapravo siguran.  Zajedno sa dvojicom gospodina iz HCR-a obišli smo opkop i još neka mjesta koja su bila etiketirana kao minirana. Razgovarali smo i sa bivšim služiteljima vojnog roka u kerestinečkoj vojarni koji su posvjedočili da se radilo o tzv. divljem miniranju i da je vrlo teško zaključiti gdje su točno postavljene mine (valja napomenuti da smo tada saznali da je bilo provedeno deminiranje tog područja, ali je voditelj tog pothvata odmah nakon završetka  istog nagazio na minu, pa nije bilo sigurno da je deminiranje detaljno provedeno).  Nekoliko tjedana nakon obilaska terena, na naše veliko iznenađenje, iz HCR-a je došlo službeno priopćenje  da je čitav okoliš vojarne potpuno siguran.

  Tada se otvorio put gradu da očisti šikaru koja je već potpuno obrasla dvorac. Tri godine  nakon što je dvorac sa zemljištem pripao gradu, mještani su prvi puta nakon odlaska vojske mogli vidjeti dvorac sa ceste, koji je dotada bio potpuno obrasao raslinjem.  Nevjerojatan je bio osjećaj vidjeti ljude koji su prolazili cestom i u čuđenju gledali na dvorac, vjerojatno se pitajući  otkud se ovo tu stvorilo.  Kada smo ušli u zamak, u koji su prethodno provalili huligani i ostavili ga otvorenim, imali smo što i vidjeti;  mjesto na kojem se nalazio kamin (o kojem moram priznati da ne znam mnogo) zjapilo je prazno. Tek koja cigla i hrpa prašine; netko je  kući ponio lijep suvenir.  Nama nije preostalo ništa drugo nego da se skupimo i očistimo ; kolega je ishodovao od grada potrebne dozvole i dao tiskati plakate koji pozivaju na radne akcije sve mještane Kerestinca, ali i čitavog grada Svete Nedelje.  Sve se to odvilo prije točno dvije godine, a tada smo napravili veliki posao; uklonili smo leševe životinja koje smo pronašli, razbijena stakla, otpalu žbuku, očistili smo prilaz i dali dvorcu određenu dozu sjaja, o čemu su izvjestili i svetonedeljski mediji.  Odmah nakon toga svetonedeljski ogranak Matice hrvatske organizirao je Svetonedeljsko kulturno ljeto 2013. u atriju dvorca s ciljem popularizacije tog spomenika.  Čitavo ljeto su se održavale razne kulturne manifestacije, smotra klapa, tamburaša, pa i festival poezije, meda i vina. Osobno mi se svidjela ideja, ali me istovremeno morila činjenica da se ti isti ljudi nisu ni pojavili na radnim akcijama koje smo organizirali i gdje smo se pošteno naradili.

 S puno entuzijazma sam dočekao vijest da će jedan od zainteresiranih za uzimanje zamka u koncesiju i svetonedeljski poduzetnik Mate Rimac ,  direktor tvrtke Rimac Automobili.  Nažalost, po mojim saznanjima, gospodin Rimac nije imao onakve planove sa dvorcem kakve je uvjetovao grad pa je sve ostalo na riječima.

Već su tada počele priče o tome kako je grad spreman izdvojiti određenu svotu novaca iz spomeničke rente za obnovu krovišta dvorca, koje je dotada već bilo ozbiljno oštećeno te je prokišnjavalo na gotovo svakom kutu. U pojedinim prostorijama je toliko prokišnjavalo da su se za vrijeme velikih kiša stvorile velike lokve vode. Vrlo ružan prizor za spomenik kulture koji je bio dom velikome hrvatskom banu  Tomi Bakaču Erdődyju. Na blagdan Svih svetih prošle godine u Svetoj Nedelji sreo sam prije navedenog kolegu koji mi je sa oduševljenjem rekao kako se našao izvođač radova za sanaciju krovišta na dvorcu i da radovi  kreću uskoro; svega par tjedana kasnije krenuli su radovi obnove krovišta koji se sada privode kraju.  

Sada, nakon što je službeno potvrđeno da je okoliš dvorca potpuno siguran i očišćen od mina, kada je očišćen od sveg raslinja koje ga je okruživalo godinama i napokon kada je grad sanirao krovište, postavlja se pitanje hoće li eventualnim koncesionarima postati privlačniji i hoće li se napokon završiti priča koja se provlači već  preko jednog desetljeća.

Članak na: Arheon.org

* * *

 

Sanacija krovišta

Sanacija krovišta na dvorcu Erdödy u Kerestincu privedena je kraju. Na taj će se način sačuvati dvorac od propadanja koje je uzelo maha u proteklih 10-tak godina otkako je  napušten. Posljednji put kada sam bio u dvorcu imao sam što i vidjeti; jezera kišnice po podu...Sada će napokon i to biti prošlost, pa se nadam da će se što prije naći koncesionar koji je voljan uložiti u ovaj spomenik 1. kategorije. Također možemo vidjeti kako grad redovito uređuje okoliš; redovito se kosi trava i trnje. Također vatrogasci redovito čiste prilaz i dvorište dvorca. Nadam se i skoroj realizaciji rasvjete oko zamka. Nakon novog krovišta i stolarije to će bio završni potez koji bi privukao potencijalne ulagače.

Photos by Damir Halužan 

 

*  *  * 

 Starije objave:

Novosti vezane za dvorac:

 Novosti vezane za dvorac Kerestinec i akcije možete pratiti i na našoj facebook stranici  Pomozimo dvorcu Kerestinec


*  *  * 

Prošli događaji:

Radne akcije čišćenja dvorca i površine iza arhiva

 

Na radnim akcijama održanim 20.4.2013. sakupilo se oko 20-tak ljudi koji su nam pomogli da počistimo sve prostorije u dvorcu da počne ličiti na nešto...Nadisali smo se prašine i u dobrih 6-7 sati napravili dobar posao.

Druge radne akcije održale su se 27.4.2013. i odazvalo se puno više ljudi. Napravljen je veliki posao i očišćena su igrališta iza arhiva u Kerestincu. 

Dvorac su posjetili svetonedeljski gradonačelnik Drago Prahin i zastupnik u europskom parlamentu Davor Ivo Stier.

 Hvala svima koji su se odazvali pozivu.

 Slike možete pogledati u rubrici Photos ili na facebooku: 

Radne akcije (Facebook)

Radne akcije 2. dio

*  *  *

 

DOBRE VIJESTI: očišćena okolica dvorca

12.6.2013. očišćen je okoliš dvorca.

Radovi su počeli i iza arhiva preko puta dvorca...Sada se slobodno može prošetati oko dvorca...

Sada se dvorac može puno bolje vidjeti sa ceste, a alternativni ulazi u dvorac napokon su zatvoreni. Oko dvorca se može prošetati krenuvši od očišćenog prilaza koji vodi u nekadašnji jarak za koji se vjerovalo da vrvi minama sve do priopćenja HCR-a koje je stiglo nedavno.

*  *  *

 

44o godina Seljačke bune - Bitke kod Kerestinca

 23.2.2013. u dvorcu u Kerestincu je obilježeno 440 godina bitke kod Kerestinca u kojoj je podban Gašpar Alapić pobjedio seljake. Bitka se odvila 6.2.1573. Ta bitka je bila presudna u daljnjem razvoju gušenja bune.

Obilježavanju su prisustvovali predsjednik ogranka Matice Hrvatske prof. Ivica Kapuđija i članovi, admin ove stranice te drugi Kerestinčani. Bilo je tu kamera i fotoaparata, a o ovome okupljanju će se napraviti prilog za Svetonedeljsku panoramu na TV Jabuci. 

 

 

*  *  *

 

Grad Sv.Nedelja objavila Javni poziv u vezi dvorca

Na službenoj stranici grada stoji: 

  Grad Sveta Nedelja, dana 27.09.2012. godine objavljuje

 

JAVNI POZIV

radi iskazivanja interesa

 

investitora koji mogu svojim sredstvima u cijelosti financirati i ostvariti projekt izgradnje objekata sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, njihovog korištenja, upravljanja i održavanja i to na nekretnini z.k.č.br. 7, površine 145986 m2, z.k.ul. 2968 k.o. Kerestinec (zona sporta i rekreacije) te rekonstrukcije, privođenja namjeni, upravljanja i gospodarskog iskorištavanja dvorca Erdody u Kerestincu (pravomoćnim rješenjem Ministarstva kulture proglašeno kulturnim dobrom) u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (z.k.č.br. 1, z.k.ul. 2954, k.o. Kerestinec, zona poslovno-turističke namjene).

 

                Ovim Pozivom Grad Sveta Nedelja želi upoznati širi krug potencijalnih investitora te utvrditi spremnost i uvjete potencijalnih investitora za realizaciju predmetnog projekta. Ovaj poziv i iskazivanje interesa ne stvara nikakve pravne odnose Grada Svete Nedelje i potencijalnih investitora.

 

          Zainteresirane fizičke i pravne osobe svoj interes iskazuju putem pisma namjere koje je potrebno dostaviti na adresu Grad Sveta Nedelja, Jedinstveni upravni odjel, Trg Ante Starčevića 5, 10431 Sveta Nedelja, s naznakom „Prijava po javnom pozivu za iskazivanje interesa za Dvorac Erdody u Kerestincu“, zaključno do 31. listopada 2012. godine.

 

            Sve informacije i uvid u dokumentaciju vezanu uz predmet ovog poziva, zainteresirani subjekti mogu dobiti u prostorijama Grada Svete Nedelje, Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, svaki radni rad od 9,00 do 14,00 sati te na broj telefona 01 3335 444.

                                                                                                                             GRADONAČELNIK

                                                                                                                             Drago Prahin v.r.

 

 

  *  *  *

Fotooko izložba fotografija u dvorcu

2.10.2012. u dvorcu  se održala izložba fotografija u organizaciji Fotokluba Klik.

Izložbi su nazočili gradonačelnik Drago Prahin i župan Stjepan Kožić te članovi fotokluba i prijatelji. Izložba je bila popraćena zvukom violine i nastupom mažuretkinja.

Više u rubrici Photos ili na facebooku: 

Stranica Pomozimo dvorcu Kerestinec na Facebooku

 *  *  *

Što se dogodilo kaminu u dvorcu?

 Tijekom mog obilaska dvorca Kerestinec 2011. godine zatekao sam ovakav prizor. 

Za sve koji nešto znaju o ovome barbarskom činu i kulturocidu neka se jave na facebook stranicu ili na moj službeni mail naveden u rubrici Contact us.

 

Kamin prije.

  *  *  *

Kroz povijest

Dvorac Erdody u Kerestincu, spomenik 1.kategorije, svjedočio je mnogim događajima u povijesti koji se danas nalaze u povijesnim knjigama i školskim udžbenicima.

Gradnja dvorca započela je davne 1576. godine nakon što je obitelji Erdody njihov tadašnji dom na brdu iznad Okića postao premalen i dotrajao. Da je dvorac postao novo sjedište obitelji Erdody govori nam da su karmine pokojne žene Petra Erdodyja priređene u Kerestincu, a ne u Okiću gdje je umrla.

 Na prostoru, gdje je 1576. počela gradnja dvorca, odvila se 1573. bitka između seljaka i plemića  za vrijeme Seljačkih buna u Europi predvođena Ambrozom Gubecom (danas pozatijim kao Matija). Seljaci su bitku izgubili, a buna je završila u Stubici porazom seljaka, a Ambroz Gubec je odveden u Zagreb gdje je mučki ubijen.

 Važno je znati da je prvobitni izgled dvorca enigma jer je bio žrtva požara i potresa. Najveća šteta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebački kraj pogodio jedan od najjačih potresa u novijioj povijesti ovoga kraja. Dvorac je pretrpio velike štete te je stražnja i najveća kula zauvijek izgubljena.

Još jedna buna se dogodila 1936. godine. Ovoga puta su se pobunili seljaci koji su tako željeli izraziti nezadovoljstvo zbog lošeg postupanja srpske žandarmerije. Seljaci su napravili proboj u dvorac u kojem su pristigli srpski žandari našli smještaj kod tadašnjeg vlasnika bana Mihaljevića Seljaci su uspjeli upasti u dvorac, ali je buna ugušena i odvedeni su pred sud koji im je odredio rigorozne kazne.

 Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaškog režima. U njemu su ustaške vlasti 1941. smjestile časničku školu u kojoj su se školovali samo nabolji časnici. Časničku je školu obilazio i sam Ante Pavelić. Malo je poznato da je taj događaj zabilježen kamerom, gdje se može vidjeti tada izvrsno stanje u kojem se nalazio dvorac. Pretvoren je u  koncetracijski logor 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb. Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Keršovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhićeni i zatočeni u dvorcu gdje su bili maltretirani.

U noći sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvršili proboj iz dvorca prema obližnjoj šumi. Za njima su odmah krenuli vojnici, te je većina zatvorenika ubijena, a preživjeli su osuđeni na smrtnu kaznu strijeljanjem.

 Kasnije je dvorac služio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata  i hrvatske vojske. Nakon odlaska vojske dvorac je prepušten zaboravu i provalnicima koji su uzeli sve vrijedno što je ostalo.

 

Tomi Tomaško

  *  *  *